on Jun 4, 2015 14:32:48 GMT 1
Post on Jun 4, 2015 14:32:48 GMT 1
Puno ribe, blitve, češnjaka, rajčice, maslinovog ulja, sve to čini mediteransku kuhinju zdravom. Kako je hrana prije svega većini ljudi užitak, čini se da nije zdravlje uzrokom popularnosti ove kuhinje, nego to što ona dokazuje da nešto zdravo može biti i natprosječno ukusno, a sve uz jednostavno i brzo kuhanje.
'Pašta' su ugljikohidrati, ali uz povrće, češnjak, maslinovo ulje i zdrave trave sve je sasvim OK.
Zabluda je da Amerikanci jedu masno, a Mediteranci nemasno. Zapravo, količina masnoća u ova dva načina prehrane slična je - prosječni Talijan dnevno hranom unese 35-40 posto masnoća. No razlika je što se u mediteranskoj kuhinji koristi uglavnom maslinovo ulje. U talijanskoj kuhinji nema maslaca, svinjske masti, suncokretovog ili repičinog ulja (iznimke uvijek mogu biti u planinskim i stočarskim krajevima i u drugim manjim zajednicama, no kad govorimo o talijanskoj kuhinji, zna se da se misli na tipičnu mediteransku prehranu).
Ozbiljna znanstvena istraživanja pokazuju da ovaj način prehrane može djelovati kao preventiva od srčanog i moždanog udara te od nekih vrsta raka. Čak i činjenica da se jede dosta tjestenine i kruha (što u pravom kruhu, što u pizzama) ne remeti kvalitetu ove prehrane, jer su ostali sastojci 'u redu'. Maslinovo ulje diže nivo korisnih masnoća u krvi i spušta nivo onih škodljivih.
Ni podatak da se na Mediteranu tradicionalno jede polako nije zanemariv, kao ni informacija da se za stolom redovno nalaze svi članovi obitelji. Filozofija 'slow fooda' sve se više popularizira kao odgovor na američki, pa sve više i urbani europski način prehrane. Slično se jede i u primorskim dijelovima Hrvatske, Slovenije, Španjolske, Turske, Grčke, Portugala, ali i Sirije, Libanona, Turske, Egipta i Maroka.
Mediteranska kuhinja zdrava je zbog više elemenata, a ne samo zbog maslinovog ulja i češnjaka ili zato jer se jede riba umjesto masnog crvenog mesa.
No kad bi u drugim krajevima uobičajeno ulje i mast zamijenili maslinovim, njihova prehrana bila bi zdravija, ali ni blizu mediteranskoj. Dakle, nije tajna samo u maslinovom ulju. Mediteranci redovito jedu raznolike obroke, u kojima skoro uvijek ima raznolikih žitarica te svježeg ili kuhanog povrća i voća. Hrana bogata vlaknima odlično štiti od raka debelog crijeva, a svježe voće i povrće osim vlakana najbolji su izbor svih vitamina i minerala.
Fina variva i 'lešade' od leće, slanutka, boba i drugih grahorica dokazuju da se s ovim namirnicama mogu pripremiti lagana, a ipak ukusna jela. Na Mediteranu ne pali teorija da je kuhana hrana bljutava, a da je pečena znatno ukusnija, jer se ovdje skoro uvijek daje prednost kuhanom nad pečenim. Tajna je u kombinaciji začina i spajanju zelenog povrća s grahoricama i/ili krumpirom.
Ako volite meso, sastav i okus morskih životinja dovoljno je sličan da bi se svakome barem nešto iz mora moralo svidjeti
Jedan od zanemarenih faktora, kojega je znanost postala svjesna u novije vrijeme, a koji proizvođači gotove hrane uporno žele zatajiti, jest činjenica da se u tradicionalnoj mediteranskoj kuhinji kuha svakodnevno, ponekad i više puta, pa su gotova, industrijski prerađena jela gotovo nezastupljena, čak i u zaposlenim obiteljima. Slično je kod nas ne samo na Jadranu, nego i u unutrašnjosti: iako rade, naše žene ni u kom slučaju kuhanje ne zamišljaju kao podgrijavanje gotovih ili 'ušminkavanje' polugotovih jela.
Industrijska jela obiluju konzervansima i drugim aditivima te nezasićenim masnoćama, što se pokazalo lošim za srce, krvožilni sustav, ali i za rizik od zloćudnih bolesti.
No velik dio ključa zdravlja je izgleda ipak i u tome što se ne pretjeruje s mesom, jer je ono puno zasićenih masti. Jela od ribe i morskih plodova mogu biti prilično slična mesnima, a ako ne možete bez mesa, pokušajte prednost dati bijelome (kunić, perad) - crveno neka ipak bude rjeđe na jelovniku.
Rajčica, paprika, češnjak i luk osnova su mediteranske prehrane, kao i svježe začinske trave, koje su ukusne, ali i ljekovite (najzastupljenije su ružmarin, kadulja, mažuran), pa je mediteranska hrana bogata antioksidansima. Navika da se poslije ručka u miru popije barem čaša vina, češće crnoga, također je prava mjera zdravlja.
Domaće je, ipak, čini se, domaće, a samim time i zdravije. Zato kad pažljivije analizirate navike Mediterana, jasno je da se tu ne jedu samo riba i blitva, pa se prehrana skoro svake naše obitelji može prilagoditi 'polumediterasnkoj' kuhinji. Ako se barem dva dana u tjednu jede slično našim primorcima, nije frka ni da se na stolu jednom tjedno nađe tradicionalni kontinentalni grah sa suhim mesom.
J.C.Š. (www.tportal.hr)
MEDITERANSKA PREHRANA
Nakon mnogo lutanja i zabluda u pogledu prehrane tijekom posljednjih 50 godina, nakon velikih tehnoloških prodora i tehničkih inovacija u pripremi namirnica, definitivno je postignut koncenzus znanstvenika da
je mediteranska prehrana tipični model zdrave prehrane. Budući da Hrvatska pokriva 1000 km mediteranske obale, da ima veliku tradiciju u uzgoju (ulovu), proizvodnji i pripremi mediteranskih namirnica dajemo ovdje temeljnu podjelu na skupine prema pokrivanju određenih funkcija. Pozivamo na suradnju u daljnjem razvitku ovih stranica, pozdravljamo sponzore voljne da investiraju u edukaciju..
1. TEMELJNE NAMIRNICE
- crni kruh
- maslinovo ulje
- riba i morski proizvodi
- mliječni proizvodi
- pureće meso
- dalmatinski pršut
2. DOPUNSKI PROIZVODI
- crno vino i bevanda
- bijeli luk
- tjestenina
- grah i blitva
- citrusno voće
3. OSTALI PROIZVODI
- ljekovito bilje
- badem, rogac
- kiwi
3. ENERGETSKI PROIZVODI
- osušeno voće
- med
Ignac Kulier (http://hrana.com)
ZNANSTVENA OTKRIĆA ZADALA JOŠ JEDAN UDARAC LJUBITELJIMA
HAMBURGERA I SLIČNOG PREHRAMBENOG OTPADA
Mediteranska spiza produljuje život
Studija objavljena u britanskom časopisu Medical Journal koja se temelji na istraživanju provedenom među 75.000 Europljana od 60 godina i više, pokazala je da je prehrana koja se temelji na voću, povrću, mahunarkama, žitaricama, ribi i maslinovu ulju povezana s duljim životnim vijekom
ATENA - Mediteranska prehrana ne samo da poboljšava zdravstveno stanje nego se čini i da produljuje život, izjavili su grčki znanstvenici u petak. Studija provedena među 75.000 Europljana od 60 godina i više pokazala je da je prehrana koja se temelji na voću, povrću, mahunarkama, žitaricama, ribi i maslinovu ulju povezana s duljim životnim vijekom.
"Mediteranska prehrana smanjuje smrtnost", rekao je profesor Dimitrios Trihopulos s atenskog sveučilišta. "Postoji posebna vrsta prehrane u mediteranskim zemaljama koja, kako se čini, produljuje život", dodao je.
Već su odavno dokumentirane koristi takve prehrane u sprječavanju srčanih bolesti, nekih vrsta tumora i drugih bolesti, ali studija objavljena u britanskom časopisu Medical Journal jedna je od prvih koje pokazuje da mediteranska prehrana može produljiti život.
Na koji način mediteranska prehrana može smanjiti smrtnost, nije poznato, ali je Trihopulos rekao da je ona bogata antioksidansima kao što su vitamini A i C koji neutraliziraju oštećenja stanica izazvana slobodnim radikalima.
Smatra se da antioksidansi pomažu u borbi protiv raka i srčanih bolesti.
(H)
Slobodna Dalmacija (www.slobodnadalmacija.hr)
'Pašta' su ugljikohidrati, ali uz povrće, češnjak, maslinovo ulje i zdrave trave sve je sasvim OK.
Zabluda je da Amerikanci jedu masno, a Mediteranci nemasno. Zapravo, količina masnoća u ova dva načina prehrane slična je - prosječni Talijan dnevno hranom unese 35-40 posto masnoća. No razlika je što se u mediteranskoj kuhinji koristi uglavnom maslinovo ulje. U talijanskoj kuhinji nema maslaca, svinjske masti, suncokretovog ili repičinog ulja (iznimke uvijek mogu biti u planinskim i stočarskim krajevima i u drugim manjim zajednicama, no kad govorimo o talijanskoj kuhinji, zna se da se misli na tipičnu mediteransku prehranu).
Ozbiljna znanstvena istraživanja pokazuju da ovaj način prehrane može djelovati kao preventiva od srčanog i moždanog udara te od nekih vrsta raka. Čak i činjenica da se jede dosta tjestenine i kruha (što u pravom kruhu, što u pizzama) ne remeti kvalitetu ove prehrane, jer su ostali sastojci 'u redu'. Maslinovo ulje diže nivo korisnih masnoća u krvi i spušta nivo onih škodljivih.
Ni podatak da se na Mediteranu tradicionalno jede polako nije zanemariv, kao ni informacija da se za stolom redovno nalaze svi članovi obitelji. Filozofija 'slow fooda' sve se više popularizira kao odgovor na američki, pa sve više i urbani europski način prehrane. Slično se jede i u primorskim dijelovima Hrvatske, Slovenije, Španjolske, Turske, Grčke, Portugala, ali i Sirije, Libanona, Turske, Egipta i Maroka.
Mediteranska kuhinja zdrava je zbog više elemenata, a ne samo zbog maslinovog ulja i češnjaka ili zato jer se jede riba umjesto masnog crvenog mesa.
No kad bi u drugim krajevima uobičajeno ulje i mast zamijenili maslinovim, njihova prehrana bila bi zdravija, ali ni blizu mediteranskoj. Dakle, nije tajna samo u maslinovom ulju. Mediteranci redovito jedu raznolike obroke, u kojima skoro uvijek ima raznolikih žitarica te svježeg ili kuhanog povrća i voća. Hrana bogata vlaknima odlično štiti od raka debelog crijeva, a svježe voće i povrće osim vlakana najbolji su izbor svih vitamina i minerala.
Fina variva i 'lešade' od leće, slanutka, boba i drugih grahorica dokazuju da se s ovim namirnicama mogu pripremiti lagana, a ipak ukusna jela. Na Mediteranu ne pali teorija da je kuhana hrana bljutava, a da je pečena znatno ukusnija, jer se ovdje skoro uvijek daje prednost kuhanom nad pečenim. Tajna je u kombinaciji začina i spajanju zelenog povrća s grahoricama i/ili krumpirom.
Ako volite meso, sastav i okus morskih životinja dovoljno je sličan da bi se svakome barem nešto iz mora moralo svidjeti
Jedan od zanemarenih faktora, kojega je znanost postala svjesna u novije vrijeme, a koji proizvođači gotove hrane uporno žele zatajiti, jest činjenica da se u tradicionalnoj mediteranskoj kuhinji kuha svakodnevno, ponekad i više puta, pa su gotova, industrijski prerađena jela gotovo nezastupljena, čak i u zaposlenim obiteljima. Slično je kod nas ne samo na Jadranu, nego i u unutrašnjosti: iako rade, naše žene ni u kom slučaju kuhanje ne zamišljaju kao podgrijavanje gotovih ili 'ušminkavanje' polugotovih jela.
Industrijska jela obiluju konzervansima i drugim aditivima te nezasićenim masnoćama, što se pokazalo lošim za srce, krvožilni sustav, ali i za rizik od zloćudnih bolesti.
No velik dio ključa zdravlja je izgleda ipak i u tome što se ne pretjeruje s mesom, jer je ono puno zasićenih masti. Jela od ribe i morskih plodova mogu biti prilično slična mesnima, a ako ne možete bez mesa, pokušajte prednost dati bijelome (kunić, perad) - crveno neka ipak bude rjeđe na jelovniku.
Rajčica, paprika, češnjak i luk osnova su mediteranske prehrane, kao i svježe začinske trave, koje su ukusne, ali i ljekovite (najzastupljenije su ružmarin, kadulja, mažuran), pa je mediteranska hrana bogata antioksidansima. Navika da se poslije ručka u miru popije barem čaša vina, češće crnoga, također je prava mjera zdravlja.
Domaće je, ipak, čini se, domaće, a samim time i zdravije. Zato kad pažljivije analizirate navike Mediterana, jasno je da se tu ne jedu samo riba i blitva, pa se prehrana skoro svake naše obitelji može prilagoditi 'polumediterasnkoj' kuhinji. Ako se barem dva dana u tjednu jede slično našim primorcima, nije frka ni da se na stolu jednom tjedno nađe tradicionalni kontinentalni grah sa suhim mesom.
J.C.Š. (www.tportal.hr)
MEDITERANSKA PREHRANA
Nakon mnogo lutanja i zabluda u pogledu prehrane tijekom posljednjih 50 godina, nakon velikih tehnoloških prodora i tehničkih inovacija u pripremi namirnica, definitivno je postignut koncenzus znanstvenika da
je mediteranska prehrana tipični model zdrave prehrane. Budući da Hrvatska pokriva 1000 km mediteranske obale, da ima veliku tradiciju u uzgoju (ulovu), proizvodnji i pripremi mediteranskih namirnica dajemo ovdje temeljnu podjelu na skupine prema pokrivanju određenih funkcija. Pozivamo na suradnju u daljnjem razvitku ovih stranica, pozdravljamo sponzore voljne da investiraju u edukaciju..
1. TEMELJNE NAMIRNICE
- crni kruh
- maslinovo ulje
- riba i morski proizvodi
- mliječni proizvodi
- pureće meso
- dalmatinski pršut
2. DOPUNSKI PROIZVODI
- crno vino i bevanda
- bijeli luk
- tjestenina
- grah i blitva
- citrusno voće
3. OSTALI PROIZVODI
- ljekovito bilje
- badem, rogac
- kiwi
3. ENERGETSKI PROIZVODI
- osušeno voće
- med
Ignac Kulier (http://hrana.com)
ZNANSTVENA OTKRIĆA ZADALA JOŠ JEDAN UDARAC LJUBITELJIMA
HAMBURGERA I SLIČNOG PREHRAMBENOG OTPADA
Mediteranska spiza produljuje život
Studija objavljena u britanskom časopisu Medical Journal koja se temelji na istraživanju provedenom među 75.000 Europljana od 60 godina i više, pokazala je da je prehrana koja se temelji na voću, povrću, mahunarkama, žitaricama, ribi i maslinovu ulju povezana s duljim životnim vijekom
ATENA - Mediteranska prehrana ne samo da poboljšava zdravstveno stanje nego se čini i da produljuje život, izjavili su grčki znanstvenici u petak. Studija provedena među 75.000 Europljana od 60 godina i više pokazala je da je prehrana koja se temelji na voću, povrću, mahunarkama, žitaricama, ribi i maslinovu ulju povezana s duljim životnim vijekom.
"Mediteranska prehrana smanjuje smrtnost", rekao je profesor Dimitrios Trihopulos s atenskog sveučilišta. "Postoji posebna vrsta prehrane u mediteranskim zemaljama koja, kako se čini, produljuje život", dodao je.
Već su odavno dokumentirane koristi takve prehrane u sprječavanju srčanih bolesti, nekih vrsta tumora i drugih bolesti, ali studija objavljena u britanskom časopisu Medical Journal jedna je od prvih koje pokazuje da mediteranska prehrana može produljiti život.
Na koji način mediteranska prehrana može smanjiti smrtnost, nije poznato, ali je Trihopulos rekao da je ona bogata antioksidansima kao što su vitamini A i C koji neutraliziraju oštećenja stanica izazvana slobodnim radikalima.
Smatra se da antioksidansi pomažu u borbi protiv raka i srčanih bolesti.
(H)
Slobodna Dalmacija (www.slobodnadalmacija.hr)
