megaliti i cipusi u aseriji
-ASERIJA-
Megaliti i neobicni nadgrobni spomenici iz doba antike – cipusi – nalaze se u selu Podgrade, pet kilometara istocno od Benkovca. Tu su ostaci starog grada Aserije (Asseria), jedne od atraktivnijih arheološko-turistickih lokacija Dalmacije i Hrvatske. Arheološka istraživanja tog iznimno znacajnog i svjetski vrijednog lokaliteta, nakon stogodišnje pauze, zapocela su 1998. godine. Aserija je u središtu Ravnih kotara, na pola puta izmedu Knina i Nina, odnosno Biograda, na cesti koja se u starim ispravama naziva Velika cesta.
Da smo prije dvije hiljade godina odlucili otici u Aseriju - dobro bi nam došao "Agripin turisticki vodic", danas poznat kao "Peutingerova karta". Karta je iz 1508. (ukupna dužina karte je 6,75 m, a širina 34 cm!), a zapravo je srednjovjekovna kopija (nacinjena u 12. ili ranom 13. stoljecu) Agripine anticke cestovne karte iz doba rimskog cara Augusta. Karta pokazuje glavne ceste, s naznakom gradova i udaljenosti medu njima, rijeke, planine.
Na karti je prikazana i anticka Liburnija: uocava se poluotok Iadera (Zadar, lijeva strelica) i dvije ceste. Prva ide uz Jadransko more do mjesta Sardona (tj. Scardona, Skradin, srednja strelica) i nastavlja prema Saloni (Solin). Druga cesta iz rimskog Zadra vodi do postaje Nedino (Nadin), udaljene 12 (XII) rimskih milja (18 km), nakon daljnjih 12 milja dolazi novo koljeno(oznaka za naselje) s natpisom Aserie (Asseria, desna strelica).
Aserijate, stanovnike Aserije, spominje i Gaj Plinije "Stariji" (poginuo u erupciji Vezuva 79. god. po Kr.) u Prirodopisu (Naturalis historia) prilikom opisa provincije Ilirika/Dalmacije.
U Aseriji se išcitava vrhunac liburnske civilizacije u vrijeme helenizma. U vremenu stvaranja provincije Ilirika, još je uvijek liburnska, i kao rimska saveznica uživa prilicno povlašten položaj, a aserijatski teritorij (opcina) imao je oko 190 cetvornih kilometara površine. Raspolažuci s preko 5100 ha obradivih površina, bila je medu najplodnijima od 35 opcina u Liburniji.
Aserija, grad dug 850 i širok 150 metara, okružen je s oko 2,5 kilometara kamenih zidina visokim do 7 metara i širokim 3 metra. Ova liburnska gradina, u tlorisu jajolika, s koje se pruža pogled prema moru i na Ravne kotare, je tek djelomice ocišcena i istražena, a pronadena anticka keramika datirana je u razdoblje petog stoljeca prije Krista. Dalje se nije istraživalo. Teško je pretpostaviti što se sve krije pod velikom neistraženom površinom, i koliko je doista stara Aserija.
Aserija je, od broncanog/željeznog doba do konca 6. stoljeca po Kristu, bila središte jednog od 12 liburnskih bratstva (savez bratstava cinio je pleme). Istice se svojim bedemima, kao i Varvarija (Bribirska glavica), izgradenim pod utjecajem megalitickog graditeljstva.
Megaliticka kultura pojavila se u Europi tek oko 2000. pr. Kr., a u megalitske spomenike ubrajamo i gradine. Mnogi megaliticki spomenici ("kameni prsteni") izvedeni su kao zatvorene krivulje, od kružnice i elipse do simetricnog jajolikog oblika kakvoga ima i gradina u Aseriji.
Visina i ukupna dužina gradinskog zida u koji su posloženi megaliti (1- 4 m dugacki, 0.5 – 1 m visoki, 1- 2 metra široki i 500 – 5000 kg teški), govore o vještini i bogatsvu Liburna. Oni od 9. – 8. st. pr. Kr. pa sve do pomorske bitke s Grcima, negdje kod otoka Raba 365. pr. Kr., kontroliraju i gospodare cijelim Jadranskim morem i njegovim obalama, sve do Otranta. Ravni kotari i Kvarner je sve što im je ostalo nakon izgubljenog rata s Grcima.
Najmanje 2000 željeznickih vagona bilo je potrebno za prijevoz kamenih blokova koji su ugradeni u zidine Aserije. Koliko dugo su gradili Aseriju, i s koliko ljudi to ne znamo. Nekropola još nije pronadena.
U rimskom razdoblju (od kraja 1. stoljeca pr. Kr. do 4. stoljeca po Kr.) nadograden je na liburnske zidove novi obrambeni bedem (nazvan kasnorepublikanski, odnosno ranocarski). Naknadno je ispred bedema podignut i tzv. kasnoanticki zid. Aserija je preuredena: forum, kupalište i vodovod - koji je išao od izvorišta u Lisicicu do Aserije.
..........................
stranica je ova
www.kulaatlagic.com/razno/zanimljivosti-kraja/126-aserija.html dok ovo sve čitam toliko detalja i sama pomisao na velike zidine od ogromnih kameih blokova pomislim odmah ovi su to gradili tako da nitko ne može odnjeti te kamene blokove što je inače često praksa lijepo se dođe do nekih zidina i samo se raznašaju kameni blokovi iz njih tako ja to zamišljam a li ove velike nitko nije mogao odnjeti i tako su oni ostali tu za vjeke vjekova
dobro a sada zanimljivosti u slikama
